INFO BIRO

FOTO-PRIČA: Mala srpska Sveta Gora - mesto vredno posete

Ova zdanja su prava riznica srednjevekovne kulture i duhovnosti

Ako se zaputite od Čačka prema Užicu ili Crnogorskom primorju, proći ćete kroz čuvenu Ovčarsko-kablarsku klisuru u kojoj je smeštena takozvana "Mala srpska Sveta Gora" koja je ime dobila po brojnim manastirima na obalama Zapadne Morave.

Ova zdanja su prava riznica srednjevekovne kulture i duhovnosti. Dok iz živopisnog zelenila dopire cvrkut ptica, retkih zaštićenih vrsta, u daljini se mogu čuti zvona iza viševekovnih zidina manastira razbacanih poput dragulja na padinama Ovčara i Kablara – po pet sa obe strane toka Zapadne Morave i dva svetilišta - pećina Kađenica i kapela Savinje. 

Na levoj obali Zapadne Morave nalaze se Blagoveštenje, Ilinje, Nikolje, Uspenje i Jovanje, a na desnoj Svete Trojice, Sretenje, Preobraženje, Vaznesenje i Vavedenje.

Svaki od manastira ima svoju istoriju i priču, a svi zajedno predstavljaju jedinstveno blago ovog kraja – kako sa stanovišta istorije i kulture, tako i verskog i turizma uopšte u Srbiji.

Prema predanjima, nekada je u Ovčarsko-kablarskoj klisuri bilo 30 manastira. Arheološka istraživanja u klisuri su bila brojna, ali do danas još nisu kompletno završena i mnoge od tih objekata treba dalje istražiti.

Kod manastira Uspenje nalazi se velika srednjovekovna kula koja je samo delimično istražena, a kod manastira Ilinje, kada je trebalo da se podigne objekat za mobilnu telefoniju, pronađene su još neke građevine koje govore u prilog tome da su na ovom području ranije postojali i drugi objekti, možda manastiri ili neki drugi verski objekti. 

Činjenica je da su Ovčarsko-kablarski manastiri nastajali u turbulentnom i teškom vremenu za srpski narod. Svaka od ovih svetinja vekovima ima svoju priču i  odoleva zubu vremena.

Manastir Nikolje najznačajniji je sa istorijskog aspekta. Njegov prvi pisani pomen datira iz 1476. godine. Nikada nije zapusteo, odnosno kako je zabeležio Vuk Karadžić 1826. godine, "nikad se u njemu vatra nije gasila“. Najveći istorijski značaj ima zbog toga što je tokom srpskih buna i ustanaka u njemu boravio knez Miloš Obrenović sa porodicom. 

U znak zahvalnosti manastiru u koji je posle propasti Prvog srpskog ustanka sakrio svoju porodicu, Miloš mu je pokloni konak koji predstavlja tipičan primer graditeljstva iz tog perioda, kao i vodenicu koju i danas opslužuju monahinje na reci Kamenici u Prijevoru, a koja nije prestajala sa radom od 19. veka.

Nikolje poseduje bogatu riznicu u kojoj je Karansko jevanđelje iz 1608. godine, jedno od najznačajnijih rukopisa srpske kulture. Nekadašnje blago iz riznice manastira, Nikoljsko jevađelje, srpski srednjovekovni rukopis na pergamentu, danas se nalazi u biblioteci u Dablinu, Irskoj. 

Manastir Blagoveštenje je podignut 1602. godine u raškom graditeljskom stilu. Najčešće pominjan i poznat po tome što se 1947. godine u njemu zamonašio blagopočivši Patrijarh srpski Pavle koji je do skoro samog kraja svog života, svake godine, jedan deo vremena provodio u ovom manastiru. 

Manastir je poznat i po tome što se u njemu nalazi jedan od najlepših ikonostasa srpskih pravoslavnih hramova, čija rekonstrukcija i restauracija je trajala prilično dugo i koji je proveo van manastira skoro ceo vek, da bi mu bio vraćen krajem prošlog veka. Manastir Ilinje, podignut 1939. godine na temeljima starog manastira, na uzvišenju iznad Blagoveštenja. 

Podignut je kao manastir i vodi se kao manastir, međutim, u njemu nikada nije živelo monaštvo. On je danas metoh manastira Blagoveštenje, a određene aktivnosti, verska služba ili litije organizuju se u tom manastiru.

Manastir Uspenje podignut je 1939. godine na razvalinama srednjovekovne kule koja se pominje u turskim zapisima iz 1536. godine. Nalazi se na uzvišenju iznad manastira Jovanje i vidljiv je sa svih strana Ovčarsko-kablarske klisure.

Manastir Jovanje se prvi put pominje u osmanskom popisu iz 1528. godine, zapusteo je 1690. godine, a obnovljen je 1849. godine. Porušen je 1954. godine zbog izgradnje hidroelektrane Međuvršje, a novo Jovanje  je sagrađeno, odnosno izmešteno, iznad prvobitnog između 1956. i 1959. godine kada je i živopisano.

Manastir Svete Trojice podignut je, pretpostavlja se, krajem 16. veka. Arhitektura ovog manastira je tipičan primer raškog stila i po toj svojoj arhitekturi jedan je od najlepših manastira u Ovčarsko-kablarskoj klisuri.

Manastir Sretenje je izgrađen na severozapadnoj strani Ovčara oko 1528. godine. Zapusteo je 1715, a obnovljen 1818. godine. Više puta je rušen i spaljivan. Nema podataka o izgledu manastira i njegovih konaka pre obnove 1818. godine, a danas je manastirska crkva jednobrodna građevina bez kupole sa pripratom kvadratne osnove iznad koje je podignut nesrazmerno veliki zvonik.

Manastir Preobraženje se pominje 1525. godine, zapusteo je i porušen najverovatnije 1690. godine, obnovljen 1811. godine a oslikan 1816. Nakon toga je ponovo porušen 1911. godine zbog izgradnje pruge uskog koloseka. Sadašnje, novo Preobraženje, izgrađeno je 1940. godine a osveštao ga je Vladika Nikolaj Velimirović. 

Preobraženje je karakteristično po tome što je život monaha u tom manastiru identičan životu monaha na Svetoj Gori, tako da on nije u potpunosti prilagođen većim turističkim posetama, već je više za one koji tu dolaze kao vernici.

Manastir Vaznesenje obnovljen je na ruševinama nekadašnjeg manastira na padinama Ovčara. Predanja kažu da ga je podigao Sveti Sava uz pomoć svoga oca Stefana Nemanje. Prvi put se pominje 1525. godine. Porušen i zapusteo 1690, obnovljen 1937. godine.

Manastir Vavedenje se nalazi na ulasku u Ovčarsko-kablarsku klisuru iz pravca Čačka. Pretpostavlja se da je izgrađen u 16. veku. Porušen i zapusteo za vreme Velike seobe Srba, obnovljen je 1797. U njemu se nalaze delovi moštiju  nekoliko svetaca. 

Ukoliko vas put nanese u Ovčarsko- kablarsku klisuru zastanite, napravite pauzu, uživajte u prirodnim lepotama ovog predela, ali pre svega u istorijskoj i duhovnoj riznici Zapadne Srbije koja je biser srpske kulture i istorije.

Foto: Wikipedia

Naš BIRO


Lajkujte našu Facebook stranicu da budete u toku sa najnovijim informacijama na Bliskom istoku.
NAŠ BIRO je portal o Bliskom istoku namenjen ex-yu populaciji.


Preporučene priče

FOTO-PRIČA: Mala Švajcarska u srcu Srbije

FOTO-PRIČA: Banjski potok - prirodni dragulj Dragačeva

FOTO-PRIČA: Zašto je Šarganska osmica toliko posebna?

;